rezonanca

(nema veze s rezonom)

5 vrlina, 4 nazadnjaštva i djed Huxley

dana 11 kolovoza, 2015

Četirima nazadnjaštvima su proglašeni stari običaji, navike, misli i tradicije.

Vrline nisam uspjela odgonetnuti, iako je sigurno da se ne radi o jednostavnosti, pobožnosti ni zahvalnosti.

A iz množine drevne kineske mudrosti izdvajam dva opažanja: Prvo se tiče pandi i leoparda (indirektno i divljeg čovjeka:)

…divljoj životinji koju uhvate, a koja ne želi da je pripitome, odbijanje hrane jedino je što joj preostaje. Za to je potrebna snažna volja koju ljudi najčešće nemaju…

Drugo se tiče biljnog svijeta (indirektno divljeg čovjeka:)

…Zhuangzi je bio u pravu kad je, prije dvije tisuće godina rekao da korisno drvo umire pod sjekirom, a da beskorisno drvo nastavlja živjeti. Čovjek je sada pohlepniji no što je nekoć bio. Huxleyeva bi se teorija evolucije mogla dovesti u sumnju…

Ovo za Huxleya, moram priznat, nisam znala. I nije li sramota, što moram o tom doznat od kineskog nobelovca! A Darwina, to znaš čitatelju, ni malo ne volim.

 

…Ako se čovjek iskaže isključivo vlastitom mržnjom prema svijetu i njegovim običajima, tad samoga sebe dovodi u opasnost da postane rob konvencionalnosti. Osrednjost se suzbija osrednjošću pa je zato bolja izravna osrednjost…

…Ono što najteže podnosim jest takozvana “rijetko viđena glupost”. Po toj je teoriji čovjek glup čim pomisli da jest. U čemu je problem? Neki tako, simulirajući glupost, ispadaju strašno pametni.

To je bijedna genijalnost…

Gong Xian je, međutim, znao sačuvati zdrav razum. On je jednostavno prevladao mentalitet svoga vremena. Nije mu se opirao, samo je sačuvao vlastitu osobnost. Protiv gluposti se nikad nije borio onim što zovemo inteligencija, samo se povukao daleko od drugih, utonuo je u vlastiti, lucidan san. Bio je to oblik samozaštite. Znao je da se ovom ludom svijetu nikako ne može suprotstaviti. Znao je da je suprotstavljanje izlišno, nikad se njime nije ni zamarao, pa je tako i uspio u cijelosti sačuvati vlastitu osobnost. Nije bio pustinjak, nije se posvetio religiji, nije bio ni budist ni taoist. Živio je u svome vrtu i dvorištima koja je ovjekovječio; svojim se slikama nikada nije trudio pridobiti tuđu naklonost, niti je ikada bio na koga ljubomoran,…

 

“Dušnu goru” sa francuskog je za Algoritam prevela Ivana Šojat: zašto sa francuskog, zašto ‘dušna’, i zašto je to uopće bitno…


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

<span>%d</span> blogeri kao ovaj: