rezonanca

(nema veze s rezonom)

neobjašnjeni atmosferski zakoni nemaju ništa s anđelima

dana 20 lipnja, 2016

Crkva je u svim vremenima i vrlo prirodno bila sumnjičava prema onima koji su ustrajali u izravnom dosezanju Boga, odbijajući službene svećeničke kanale. I, jaki u svojim neposrednim spoznajama Boga, mistici su, sa svoje strane, brzo rješavali odnose s dogmama, obredima i svećenstvom. Misticizam sobom nosi propast autoriteta. Postupak je, barem u nekoj mjeri, obrnut; propast autoriteta vodi u misticizam. Jer kad god dogme, zahvaljujući porastu skepticizma, postanu neuvjerljive i svećenstvo izgubi svoju magičnu prednost, misticizam dođe na svoje – na svoje, u svakom slučaju, kao filozofska teorija, iako ne nužno i kao praktičan način života. Mistična je religija idealna religija za sumnjičavce – te konačne raskolnike koji su sebe odvojili od čitavog vjerovanja. Jer mistik je odijeljen od intelektualnog vjerovanja u Boga; on Boga osjeća. Ili preciznije, on posjeduje “nadnaravnu” emociju, koju je slobodan racionalizirati u teološku dogmu – ili ne racionalizirati, ovisno o ukusu; jer savršeno je moguće imati nadnaravnu emociju bez vjerovanja u postojanje nadnaravnog, ili božanstva kao njegovog hipotetskog uzroka.

Suvremeni skepticizam pomiješan je s uobičajenim praznovjerjem – vjerovanjem u duhove, zaokupljenošću s magijom i sličnim – ali i s interesom za misticizam. U nekim slučajevima ovaj interes pronalazi praktično izražavanje. Ali, kao praksa mistične religije prelazi u praksu asketizma, a asketizam nije popularan u ovom dobu serijske proizvodnje, u kojem je prva dužnost svakog dobrog građanina trošiti što je moguće više, naše zanimanje za misticizam postaje uglavnom teoretsko i znanstveno.

Ovo preuzimam iz knj. kritike “Vulgarnost u književnosti” Alda Hakslija. U kojoj u većoj mjeri kudi Poa (s pravom), Balzaka (dio koji prenosim odnosi se baš na nj) i Dikinsa (uslijedit će), a u vrlo maloj hvali Dostojevskog, Bodlera i Verlena.
Dio (dijelovi, neću preskočiti Dikinsov obol) koji prenosim, i van konteksta zvuči jednako opće kao i unutar – ukalupljen je kao nešto što se samo po sebi razumije, a navodi se samo zato da se potvrdi autorova tvrdnja; pisci koji ne znaju o čemu pišu loše pišu al ih narod voli.
.
.
.
(dopala mi se i ‘igra riječi’, mysticism Aldo razvodi u misty schism)
.
.
.
“Čudovišnu emocionalnu vulgarnost” sam Dickens bi opravdao pozivanjem na Novi Zavjet, ali djetinjaste osobine koje je Isus hvalio sigurno nisu one kojima se odlikuju infantilci Dickensovih romana.

Postoji ogromna razlika između djetinjastosti i djece. Djetinjastost je glupa i nesvjesna i podljudska. Djeca su poznata po svojoj inteligenciji i oduševljenju, po tome što ne podnose lažno, po jasnoći i nemilosrdnosti svojih vizija. Po svemu sudeći, Isus je morao biti sličan djetetu, ali nipošto infantilan. Čovjek sličan djetetu nije čovjek čiji je razvoj zaustavljen; suprotno tome, radi se o čovjeku koji je sebi pružio priliku nastaviti se razvijati dugo nakon što se mnogi odrasli začahure u sredovječne navike i običaje. Infantilan je čovjek onaj koji se uopce nije razvio ili je regresirao prema maternici, u udobnu nesvjesnost. Tako daleko od privlačnog i vrijednog, infantilan je covjek zaista jako odbojan, jer je zapravo čudovišno i unakaženo biće. U emocionalnoj konstituciji pisca koji, prepun suza, obožava ove glomazne ili anemične stare bebe, udobno smještene u mentalne i ekonomske nadomjestke maternice, u kojima između lažnih zuba sišu svoje palčeve, sigurno nešto vrlo ozbiljno nije u redu.


Nesvjesnost, prema budističkoj etici jedan je od smrtnih grijeha. Prokleti na području ponasanja, nesvjesni su također prokleti estetski. Njihova umjetnost je loša; umjesto stvaranja, oni uništavaju.

Nesvjesnost, nesavjesnost, neodgovornost, nisu istoznačnicne ali, u ovom slučaju uistinu!, tko u sitno gleda sitno i vrijedi.
Ako si sa mnom još uvijek, čitatelju, ne zapadni u površnost da pomislis kako je dobro biti bezobrazan, niti u apatiju ako pomisliš da nema ničeg vrijednoga borbe. A pogotovo se ne daj zavesti religijskim mixom koji trgam iz kontekasa, miješajuć ga s y.t.


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

<span>%d</span> blogeri kao ovaj: